U četvrtak 24. 6. 2021. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo održana je promocija naučne monografije “Pravosudna palata: Elaborat zaštite fasadnog platna“ („Judicial Palace. Study on protection of building's facade“) autora Lemje Chabbouh-Akšamije, Mirze Hebiba, Ammara Akšamije i Dženisa Avdića. Riječ je o izdanju Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu objavljenom u proljeće 2020. godine, a koje predstavlja rezultat rada dvaju fakulteta Univerziteta u Sarajevu – Pravnog i Arhitektonskog, u okviru zajedničkog projekta „Elaborat zaštite fasadnog platna Pravosudne palate – konzervacija i restauracija fasade Pravosudne palate”. Ovaj projekat od posebnog interesa za Kanton Sarajevo podržalo je Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Koncepcija projekta utemeljena je na njegovom interdisciplinarnom karakteru i društvenom značaju, s ciljem razvoja svijesti o važnosti obnove kulturnog naslijeđa, urbane historije i „institucionalne arhitekture”.
U okviru promocije uvodni govor održala je prof. dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je posebno istaknula da se u egzistenciji Pravosudne palate miješaju sadržaji različitih disciplina, koje ona povezuje prirodnim vezama, zbog čega je vrlo važno pitanje obnove i zaštite najreprezentativnijeg prostora bosanskohercegovačkog pravosuđa i univerzitetskog obrazovanja, te sprečavanja propadanja jednog od posljednjih arhitektonskih poduhvata iz austrougarskog perioda.
Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, pozdravio je prisutne istaknuvši da je ova publikacija, koja je nastala kao plod zajedničkog rada Arhitektonskog i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, najbolji pokazatelj riješenosti akademske zajednice da dâ svoj aktivni doprinos očuvanju Pravosudne palate, koja ne samo da ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine nego svjedoči o jednom vremenu i njegovoj arhitekturi koja je obilježila to vrijeme. „Značaj ovog zdanja, izuzetne ljepote i stila, u kojem je smješteno nekoliko vrlo važnih institucija, mora biti prepoznat u široj društvenoj zajednici. Zato je ovaj elaborat svojevrsni novi početak pristupa našem kulturnom naslijeđu i način i putokaz kojim trebamo ići u očuvanju javnih objekata od posebnog značaja“, naglasio je rektor Škrijelj.
Prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade, izrazila je zadovoljstvo zbog svog sudjelovanja na promociji. Kazala je kako je predmetnu monografiju imala priliku pročitati te je kao takvu svima istinski preporučuje. Iskazala je i zadovoljstvo što se promocijom monografije aktueliziralo i pitanje obnove, te je iskazala podršku u pronalasku puta za finansiranje obnove Pravosudne palate, kao jednog od najreprezentativnijih objekata u Sarajevu.
O monografiji su opširnije govorili promotori prof. dr. Fikret Karčić i prof. dr. Lemja Chabbouh-Akšamija. Prof. Karčić naglasio je kako promovirana publikacija podsjeća javnost na simbolički značaj zgrade na desnoj obali Miljacke, u kojoj su danas smješteni Pravni fakultet, Rektorat Univerziteta u Sarajevu, Općinski i Kantonalni sud i Kazneno-popravi zavod. Simbolički značaj ogleda se u činjenici da je ona izgrađena u periodu 1912–1914. godine od odlazeće Austro-Ugarske Monarhije, obilježavajući značajne promjene koje je ta država unijela u društveni i pravni život Bosne i Hercegovine. Monarhija se odlučila na izgradnju ove impozantne palate nakon aneksije Bosne i Hercegovine i njenom grandioznošću i stilom htjela je da naglasi dvije transformacije koje je donijela u ovu balkansku zemlju. Prva transformacija je bila prelazak iz islamske civilizacije osmanskog kulturnog kruga u evropsku civilizaciju, prelazak iz regije osmanske Evrope (Avrupa-i Osmani) u regiju centralne Evrope (Mitteleuropa). Druga transformacija je bila prelazak iz islamske pravne kulture u pravnu kulturu evropskog kontinentalnog prava ili civilnog prava. Ove dvije transformacije su bile rezultat četrdesetogodišnje uprave Austro-Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom, koju je Monarhija shvatala kao „kulturnu misiju“. U tom smislu izgradnjom Pravosudne palate Monarhija je željela da simbolički pokaže rezultate svoje misije. Prof. Chabbouh-Akšamija je kazala kako izrada ovakve publikacije, koja uključuje elaborat zaštite fasadnog platna, „predstavlja najispravniji put i ključni prvi korak u očuvanju kulturne baštine“. Naglasila je kako je postupak reverzibilnosti primijenjen u okviru projekta doveo do izvornog stanja objekta, nakon čega je analizirano zatečeno stanje, te je korištenjem raspoloživih i adekvatnih metoda zaštite utvrđeno konačno rješenje za novoprojektirano stanje sa ciljem vraćanja u fazu izvornosti, utvrđujući autentičnost sa željom vraćanja izvornog sjaja.
