Na Univerzitetu u Sarajevu – Pravnom fakultetu, dana 12. novembra 2025. godine, održana je IV Akademija evropskih integracija, koju već četiri godine zajedno organizuju Konrad-Adenuaer-Stiftung – Predstavništvo u BiH i Pravni fakultetu u Sarajevu. Akademija svake godine nudi kritičko preispitivanje nekog aktuelnog pitanja evropskih integracija BiH, pa je tako ove godine u fokusu bilo donošenje i provođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH u njegovih implikacija za slobodu govora i medijske slobode.
Radionice su održali doc. dr Nasir Muftić (“Novele u Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH”), viši ass. Harun Išerić (“Zloupotreba zaštite ličnih podataka vođenjem SLAPP postupaka”), prof. dr Saša Mrdović (“Tehnička pozadina zaštite ličnih podataka – sajbersigurnost “), Emir Muratović, inspektor u Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Herce-govini (“Provedba zakona o zaštiti ličnih podataka – institucionalni okvir i provedba od strane privatnih lica”) i Lea Tajić Čengić, šefica Odsjeka za sadržaje i medijsku pismenost Regulatorne agencije za komunikacije BiH (“Zaštita privatnosti i ličnih podataka u Kodeksu o programskim sadržajima”).
Tokom radionice i diskusije sa publikom (koju su čini predstavnici javnih preduzeća, medijske zajednice, javne uprave, javnih ustanova, akademske zajednice i studenti) ukazano je na nužnost kontinuirane edukacije o razvoju upravne i sudske prakse, te saradnje različitih aktera kao što su javna vlast, akademska zajednica, realni i nevladin sektora, kako bi se osiguralo efikasno provođenje zakona i razvoj kulture čuvanja i poštivanja ličnih podataka.
U kontekstu slobode izražavanja, zaključeno je sljedeće:
1) Državni zakonodavac je donoseći Zakon o zaštiti ličnih podataka 2025. godine propustio da uredi pitanje odstupanja od primjene glava I-V i četvrtog dijela Zakona, u svrhu usklađivanja prava na slobodu izražavanja i na zaštitu ličnih podataka. Zbog toga, ovo pitanje ostaje neregulisano, pojačavajući pravnu nesigurnost među novinarima i medijima u BiH.
2) Nije prihvatljivo da entiteti donesu “poseban propis” iz člana 52 Zakona, koji bi uredio pitanje izuzetaka od primjene zakonskih normi iz tačke broj 1 i u svrhe koju su iznad opisane, već se isto mora postići dopunama Zakona. Jedino se tako može osigurati efikasna i unificirana zaštita slobode izražavanja i jednak standard u cijeloj BiH.
3) Dok se pravni okvir iz tačke 1) i 2) ne kompletira, pravna praznina ne može biti na štetu građana, a naročito medija i novinarske zajednice. zbog toga, domaći organi uprave i sudovi su dužni primjenjivati najviše standarde zaštite ljudskih prava, praksu Suda Evropske unije i drugih regionalnih tijela za zaštitu ljudskih prava, u predmetima balansiranja prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu ličnih podataka.
4) Radi zaštite slobode govora i onemogućavanja zloupotrebe prava na zaštitu ličnih podataka rado postizanja ciljeva SLAPP postupaka (Strategic Lawsuit Against Public Participation), nužno je donijeti pravni okvir koji će omogućiti sudovima prepoznavanje SLAPP postupaka kao i primjenu različitih pravnih instrumenata pravne borbe protiv SLAPP postupaka. U tom smislu, uputa se može naći u Preporuka CM/Rec(2024)/2 Komiteta ministara Vijeća Evrope državama članicama o suzbijanju upotrebe strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) kao i Direktivi 2024/1069 Evropskog parlamenta i Vijeća od 11. aprila 2024. o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe usmjerene protiv javnog djelovanja”).
5) U međuvremenu, entitetski centri za edukaciji sudija i tužitelja trebaju organizovati edukaciju za sudije i tužitelje o prepoznavanju SLAPP postupaka i efikasnog korištenja postojećih pravnih instrumenata u procesnim zakonima za suzbijanje SLAPP postupaka, a sve u skladu sa najvišim standardima zaštite ljudskih prava.
6) Akademska zajednica se potiče da aktivno učestvuje u nadgledanju primjene Zakona o zaštiti ličnih podataka, između ostalog kroz pripremanje komentara ovog zakona, dok se pravni fakulteti potiču da ispitaju mogućnost i nužnost uspostave posebnog master programa iz oblasti Zaštite ličnih podataka.
7) Javna vlast, mediji, nevladin sektor i akademska zajednica imaju posebnu ulogu u razvoju kulture poštivanja privatnosti i zaštite ličnih podataka. Radi se o kulturi i pravu kojeg građani tek trebaju otkriti. To otkriće predstavlja jednu od krucijalnih motora jačanja zaštite ličnih podataka i sprječavanja njihove zloupotrebe.
Informaciju o održavanju Akademije su prenijeli mediji, a detalje možete čitati putem sljedeće poveznice: https://federalna.ba/skup-o-zakonu-o-zastiti-licnih-podataka-bih-izazovi-za-slobodu-izrazavanja-i-medijske-slobode-6wfqj
