Matičari Pravnog fakulteta u Sarajevu su bili:

1. akademik prof. dr Mehmed Begović - redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu,

2. akademik prof. dr Gorazd Kušej - redovni profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani i

3. prof. dr Pavao Rastovčan - redovni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Izbor prvih nastavnika Pravnog fakulteta u Sarajevu izvršili su njegovi matičari, odnosno izabrali su dva redovna profesora za historijsko-pravne predmete: dr Aleksandra Solovjeva i dr Branislava Nedeljkovića, dva vanredna profesora: dr Miloša Bajića za Rimsko pravo i dr Hamdiju Ćemrelića za Ustavno pravo, te dva honorarna nastavnika: Dragomira Krndiju za Političku ekonomiju i Dragu Ljubibratića za Teoriju države i prava. Ovi nastavnici su docnije birali druge nastavnike, a mnogi od njih, već odavno nisu među živima.

Danas su nastavnici Pravnog fakulteta doktori nauka u zvanjima redovnih i vanrednih profesora i docenata, a većina nastavnika i saradnika je završila Pravni fakultet u Sarajevu.

U prvoj akademskoj godini 1946/47. godine, nastava je počela 6. Februara 1947. godine, a bilo je upisano ukupno 334 studenta (121redovnih i 213 vanrednih). Od školske godine 1963/64. broj upisanih studenta raste, odnosno te godine je upisano preko 1000 studenata. Do danas upisano je oko 57.000 studenata, a diplomu Pravnog fakulteta u Sarajevu primilo je dosad 11.500 studenata   (podatak iz septembra 2003).

Od svog osnivanja, Pravni fakultet u Sarajevu je prošao kroz više pravnih režima u skladu sa tadašnjim saveznim i republičkim zakonima o visokoškolskom obrazovanju. Za sve to vrijeme, Pravni fakultet u Sarajevu ostao je samostalna javna ustanova čija je djelatnost vezana za organizovanje nastavnog, naučno-istraživačkog i stručnog rada. U postdejtonskoj BiH pravo osnivača prema Fakultetu vrši Kanton Sarajevo u skladu sa donesenim kantonalnim Zakonom o visokom obrazovanju.

Na Fakultetu se organizuje i izvodi dodiplomska nastava za sticanje visoke stručne spreme u trajanju od četiri godine (osam semestara), te postdiplomska nastava za sticanje stručnog stepena specijaliste (tri semestra) i naučnog stepena magistra (četiri semestra), odnosno doktora pravnih nauka. Nastavni program i plan na Pravnom fakultetu u Sarajevu je uvjek bio koncipiran tako da ima za cilj razvijanje pravničkog mišljenja i opće pravničke kulture studenata, obuhvatanjem širokog spektra različitih naučnih disciplina. Težnja je bila da student razumije porijeklo, uzroke nastanka i funkcioniranja pravnog sistema, njegove osnovne principe i odnos prava prema stvarnim odnosima u životu kao i drugim naučnim disciplinama. Zahvaljujući široko postavljenom nastavnom planu, studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu, uspješno su se zapošljavali ne samo na poslovima u sudovima, advokaturi, upravi i drugim državnim organima, nego i u privredi, diplomatiji, politici, bankarstvu i sl.

Nastojeći, ići u korak sa vremenom i zahtjevima u pogledu pravnog obrazovanja, Fakultet je u cilju povezivanja pravnih nauka i pravne prakse, započeo i sa realizacijom kliničkog obrazovanja studenata prava-pravne klinike.

Svoju djelatnost tj. ostvarivanje zadataka u okviru nastavnog, naučno-istraživačkog i stručnog rada Fakultet obavlja preko katedri, instituta, seminara, Centra za naučno-istraživački rad, izdavačku djelatnost i pravne klinike, biblioteke, te sekretarijata Fakulteta.

Rezultate naučnog rada Fakultet je u početku objavljivao u « Istorijsko-pravnom zborniku» koji je izlazio do 1952. godine, a od 1953. godine u svom zborniku «Godišnjak». Pored Godišnjaka Pravnog fakulteta u Sarajevu koji ulazi u 50-tu godinu izdavanja, Fakultet od 2000. godine, putem Instituta za ljudska prava, izdaje i Ljudska prava-Revija za ljudska prava. Do danas je na Fakultetu objavljen i veliki broj udžbenika, monografija i skripti iz mnogih pravnih disciplina, koje su napisali nastavnici Fakulteta.

Posebno je vrijedna Biblioteka Pravnog fakulteta u Sarajevu kao dragocjena osnova za naučni i stručni rad. Danas se u njoj, kao najbogatijoj i najbolje opremljenoj pravnoj biblioteci BiH, nalazi gotovo 200.000 bibliotečkih naslova , među njima i mnogi rariteti, koji pokrivaju sva pravna područja.

Pravni fakultet u Sarajevu kao najstariji pravni fakultet u državi, svestrano je pomagao osnivanje i razvoj drugih visokoškolskih ustanova u BiH, a pravni fakulteti u Mostaru i Banja Luci, prije svog osnivanja bili su odjeljenja Pravnog fakulteta u Sarajevu. Istovremeno Pravni fakultet u Sarajevu razvija i jača i međunarodnu naučnu saradnju. Njegovi članovi sudjeluju u radu mnogih međunarodnih institucija i tijela, a Fakultet njeguje saradnju sa drugim pravnim fakultetima kao i naučnicima u drugim državama.

Nastavnici Pravnog fakulteta u Sarajevu uvjek su bili angažovani kao istaknuti stručnjaci u radu raznih državnih organa i tijela, a danas daju veliki doprinos stvaranju bosansko-hercegovačkog pravnog sistema, uspostavi pravne države i odgajanju novih naraštaja pravnika na najboljim evropskim pravnim tradicijama.

Pred Pravnim fakultetom u Sarajevu u predstojećem periodu reformi visokog obrazovanja u BiH, stoji nekoliko proritetnih zadataka: reforma curriculuma, uvođenje ECTS sistema prijenosa bodova kao osnove za mobilnost studenata, te iznalaženje rješenja koja će Fakultetu omogućiti adekvatnu nastavnu, naučnu, organizacijsku i financijsku autonomiju.